Burnout u građevini: uzroci, prepoznavanje i podaci za Hrvatsku i EU

Građevina nije samo jedan od sektora pogođenih burnoutom - prema EU-OSHA-i, spada, uz zdravstvo, industriju i financijske usluge, među sektore s najvišim intenzitetom rada u Europskoj uniji, a upravo je intenzitet rada - brz tempo, vremenski pritisak, česti prekidi - jedan od poznatih pokretača burnouta. (EU-OSHA/OSHwiki, Psychosocial risks and workers' health.)

Prema definiciji, burnout je sindrom koji nastaje kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno prevladan - a odražava se u tri dimenzije: osjećaj iscrpljenosti energije ili premorenosti; povećana mentalna distanca od posla, odnosno osjećaj negativizma ili cinizma vezanog uz posao; te smanjena profesionalna učinkovitost. (WHO ICD-11, QD85, 2019.) Jednostavnije rečeno, riječ je o stanju emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom.

Ključna razlika između običnog umora i burnouta je u tome kako se oporavljamo - običnom umoru pomaže odmor, dok kod burnouta to nije slučaj.

Što europski podaci govore o burnoutu u građevini?

• Čak 18 milijuna radnika u europskoj građevini izloženo je faktorima rizika koji mogu dovesti do mentalnih zdravstvenih problema, a 46% je izloženo teškom vremenskom pritisku i preopterećenošću poslom. (EU-OSHA, 18 million EU construction workers at risk of mental health issues, 2024.)
• Svaki četvrti građevinski radnik u Velikoj Britaniji osjeća se "izgorjelo" (Health & Safety Matters, 2026.)
• Za Hrvatsku ne postoje javno dostupni podaci specifični za građevinski sektor.
• Prema općim podacima Moj posao iz 2025., 78% hrvatskih radnika je doživjelo burnout. (Alma Career Croatia, 2025.)

Je li burnout u Hrvatskoj pravno priznat kao profesionalna bolest?

Burnout nije uvršten među mentalne poremećaje, nego je definiran kao "occupational phenomenon" - profesionalni fenomen vezan uz kontekst rada, ne klinička dijagnoza koja postoji neovisno o njemu. (WHO ICD-11, QD85, 2019.) Ta nesigurna klasifikacija ostavlja prostor da ga pojedine zemlje različito tretiraju u svojim zakonodavstvima.

U Hrvatskoj sindrom izgaranja još uvijek nije službeno priznat kao profesionalna bolest te nije naveden na službenoj Listi profesionalnih bolesti - za razliku od Latvije, koja ga eksplicitno navodi na svojoj Listi profesionalnih bolesti. (Lastovková et al., Burnout syndrome as an occupational disease in the European Union: an exploratory study, 2018.)

Koji su glavni uzroci za burnout u građevini?

Glavni uzroci za burnout u građevini su: (FIEC/EFBWW, travanj 2025.)

• stres vezan uz posao (44%)
• nerealni ciljevi (29%)
• dugo radno vrijeme (22%)
• "mačo" radna kultura u kojoj se zaposlenici osjećaju neugodno tražiti pomoć (16%)
• kultura maltretiranja (15%)

To objašnjava i naizgled paradoksalan podatak: inženjeri i voditelji projekata, dakle oni s najvećom odgovornošću i pozicijama gdje jedna odluka može utjecati na cijeli projekt, izloženiji su burnoutu nego fizički radnici na terenu. (EU-OSHA, Mental health in the construction sector, 2024.)

Kako prepoznati burnout na poslu?

Burnout je proces, a ne jednokratan događaj. Prema Burnout Assessment Tool (BAT) modelu Schaufelija i suradnika, sadrži četiri faze: (Schaufeli et al., Burnout Assessment Tool)

• Psihička i fizička iscrpljenost
• Narušeno emocionalno funkcioniranje: osjećate se frustrirano, razdražljivi ste na poslu, ne možete regulirati vlastite emocije i osjećate se uznemireno bez jasnog razloga
• Narušeno kognitivno funkcioniranje, uključuje probleme s pamćenjem, pažnjom i koncentracijom
• Psihološko odvajanje od posla

Osim glavnih četiriju dimenzija sagorijevanja, isti model prepoznaje i tri sekundarna simptoma: psihološku uznemirenost, psihosomatske probleme i depresivnost. (Schaufeli et al., Burnout Assessment Tool)

Što direktor radi u slučaju burnouta zaposlenika?

Brojke i definicije su jedna strana priče. Evo i druge.

Sjećam se jednog velikog gradilišta u Zagrebu. Rekli su mi da najprije razgovaram s inženjerom. Sjeo je nasuprot mene, pogledao u stol i prvih pola minute nije rekao ništa. Kad je konačno progovorio, glas mu je bio bez energije, gotovo ravan. Ništa ga nije moglo podići - ni razgovor o mogućnostima koje je imao, ni pitanje što bi mu pomoglo.

Kad sam shvatila u kojem je stanju inženjer iz te priče, preporučila sam hitnu reakciju i odlazak terapeutu. Poslodavac je reagirao - pružio je podršku i angažirao terapeuta istog trenutka. Međutim, za ostanak inženjera u tvrtki jednostavno je bilo prekasno. Šteta je već nastala: fantastičan talent, a tvrtka ga je izgubila, iako je godinama ulagala u njega.

Upravo zato radimo Sken gradilišta - 1:1 razgovore s terena, bez prisutnosti nadređenog, unutar 30 dana. Cilj nije prepoznati burnout, nego pravovremeno otvoriti prostor da se signali nezadovoljstva čuju - dok još ima vremena za promjenu.